face O twit youtube
21.09.2014.
U Zatonu održana Ljetna škola Mladih HNS-a

Tradicionalna 10. po redu ljetna škola mladih HNS-a, kojoj je prvenstveni cilj okupljanje i obrazovanje mladih članova stranke o liberalnim politikama i vještinama te njihovo pripremanje za aktivno sudjelovanje u...

Dalje...
05.04.2014.
Ivan Gulam izabran za Predsjednika Mladih HNS-a
Ivan Gulam izabran za Predsjednika Mladih HNS-a

Zagreb, 5. travnja 2014. - U Zagrebu je održana redovna izborna skupština Mladih HNS-a na kojoj je izabrano novo vodstvo. Novi predsjednik je 27-ogodišnji Ivan Gulam iz Pirovca, inače načelnik...

Dalje...
20.11.2013.
Mladi HNS-a sudjelovali na Masterclassu VVD-a
Mladi HNS-a sudjelovali na Masterclassu VVD-a

Den Haag, 20. studenoga 2013. - U organizaciji nizozemskog VVD-a Mladi HNS-a u sastavu Ivan Nekić, potpredsjednik za međunarodne odnose i Mario Tevšić, potpredsjednik za suradnju s udrugama i političkim...

Dalje...
17.11.2013.
LYMEC-ov kongres "European Identity" u Bukureštu
LYMEC-ov kongres "European Identity" u Bukureštu

Bukurešt, 14.-17. studenog 2013. - Ovogodišnji LYMEC-ov kongres pod nazivom "European Identity" održan je u Rumunjskoj, a Mlade HNS-a su predstavljali potpredsjednici Mladih HNS-a Iva Žutić i Ivan Nekić.

Dalje...

OBRAZOVANJE

Da bi obrazovni sustav bio uspješan, odnosno u funkciji gospodarskog rasta, on mora biti kvalitetan, dostupan svima, cjeloživotni, te povezan s gospodarskom strategijom.

Mladi HNS-a osnovu za KVALITETNO obrazovanje prepoznaju prije svega u većem izdvajanju proračunskih sredstava za potrebe obrazovanja – nažalost razina opremljenosti hrvatskih škola još uvijek nije na razini europskog prosjeka i dodatna državna ulaganja naprosto su neophodna.
Kvaliteta usvajanja nastavnih sadržaja postiže se individualiziranim pristupom. Upravo zbog toga HNS već dugo vrijeme inzistira na provođenju projekta jednosmjenske nastave. Tek izgradnjom novih školskih objekata učenicima će biti omogućeno pohađanje nastave u manjim razredima uz adekvatne dopunske i dodatne nastavne programe i sadržaje. A da je sve to moguće i potrebno, HNS je pokazao u Varaždinskoj županiji.

DOSTUPNO obrazovanje svima preduvjet je dostizanja europskog prosjeka visoko obrazovanih preko 20%. Hrvatska će postati društvo znanja samo onda kad vrata obrazovnim institucijama otvori svima. Zbog toga se Mladi HNS snažno zalažu za pravo besplatnog upisa 1. godine studija svima uz dodatnu mogućnost plaćanja nastavka studija ovisno o ispunjavanju studentskih obveza.
Dostupnost obrazovanja obuhvaća naravno i prijevoz za školarce pa je besplatan prijevoz za sve školarce prijedlog Mladih HNS-a kojim bi se rasteretili kućni troškovi, a čime bi školovanje prestalo biti (često neizdrživi) teret za roditelje.
Isto tako, Mladi HNS-a se zalažu za uvođenje menzi u sustav osnovnog i srednjeg školstva, jer i ta djeca provode određeni broj sati u školi, te svoj dnevni odmor koriste za marendu. S druge strane poticala bi se zdrava prehrana i domaći proizvđači. Sve to bilo bi subvencionirano od strane države, a time manji teret za roditelje.

CJELOŽIVOTNO obrazovanje obuhvaća sva dodatna znanja i vještine koje se nakon završetka školovanja pokažu potrebna za uspješno zaposlenje. Iako trenutno postoje programi cjeloživotnog obrazovanja, njihova uloga tek je marginalna i nisu u funkciji stvaranja i održavanja konkurentne radne snage. Država mora preuzeti aktivnu ulogu u osiguravanju mogućnosti dodatnog profesionalnog usavršavanja, dokvalificiranja i prekvalificiranja radnog stanovništva. Poslovne prilike kontinuirano se mijenjaju i država putem aktivne politike cjeloživotnog (profesionalnog) obrazovanja mora biti oslonac radnicima koji traže zaposlenje ili bolje šanse na tržištu rada.

Obrazovanje POVEZANO S GOSPODARSKOM STRATEGIJOM (I RADNIM MJESTIMA) preduvjet je ostvarivanja ekonomske funkcije obrazovanja. Mladi HNS-a, stoga, predlažu hitnu izradu državne studije u kojoj bi se strateškim pristupom odredila znanja prijeko potrebna za konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Osim toga, potrebno je odrediti prioritetne obrazovne programe koji bi se upisivali po stimulativnim kvotama. Država bi na taj način subvencionirala izobrazbu za ona zanimanja kojima bi se osigurala konkurentnost nacionalnog gospodarstva, pri čemu ne bi bila ugrožena sloboda izbora i drugih zanimanja, ali ti obrazovni programi upisivali bi se na teret pojedinaca.

© Copyright 2012, Sva prava pridržana, HNS

By Autson Web Design